Završetak projekta prekogranične suradnje Župe Uzvišenja svetog Križa i Našičke razvojne agencije NARA obilježen je uzvratnim posjetom Rumljana Našicama, 30. listopada 2026., i upoznavanjem sa rezultatima projekta, kao i dogovorima za buduću suradnju dva mjesta koja čvrsto povezuju Pejačevići, stara i utjecajna hrvatska plemićka obitelj koja je imala važnu ulogu u političkom, gospodarskom, društvenom i kulturnom životu Hrvatske, Slavonije i Srijema tijekom 18., 19. i početka 20. stoljeća.
Još u prosincu 2025. godine, predstavnici Našica - Ivan Belošević, direktor Našičke razvojne agencije i Tomislav Keglević, voditelj investicijskih projekata Našičke razvojne agencije, susreli su se u Rumi sa mons. Josipom Ivešićem sa kojim već imaju uspješnu suradnju, te je posjet bio i prijateljskog i radnog karaktera. Poveznica Rume i Našica je obitelj Pejačević, koja je ovim mjestima ostavila bogatu kulturnu i povijesnu baštinu i zauvijek se utkala u njihovu bit, te je već sama ta činjenica bila više nego dobar razlog za nastavak zajedničkih projekata sa natječaja Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, a u okviru prekogranične suradnje Republike Hrvatske i Republike Srbije. Predstavnici Grada Našica tada su zaključili da je „mnogo kulturne baštine u oba grada koja se veže uz Pejačeviće, te je također mnogo posla pred nama u održavanju i obnovi iste. Na tim postavkama planiramo nastavak zajedničke suradnje, zajedničke projekte, te se nadamo da ćemo se i ubuduće nalaziti i raditi u korist naših zajednica".
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u okviru Programa potpore Hrvatima u Republici Srbiji, u svibnju 2026. odobrilo je projekat pod nazivom - Baština Pejačevića u službi očuvanja hrvatskog identiteta i zajedništva. Partneri u ovom projektu su Grad Našice - Našička razvojna agencija i Župa Uzvišenja svetoga Križa Ruma. U sklopu aktivnosti projekta, predstavnici Našica - Ivan Belošević, i Tomislav Keglević, posjetili su ponovno Župu Uzvišenja svetog Križa u Rumi. Na dan crkvenog goda, 14. rujna, sudjelovali su u proslavi, a sutradan ih je župnik rumski, preč. Josip Ivešić, primio u radni posjet tijekom kojeg su vodeći partneri pregledali izvedene radove koji su bili dio projekta i tom prilikom izrazili veliko zadovoljstvo urađenim.
Kako bi uspješno zaokružili projektne aktivnosti, Rumljani i Našičani su se ponovo susreli, ovog puta u Našicama, gradu gdje je obitelj Pejačević ostavila neizbrisiv trag. Ivan Belošević, direktor Našičke razvojne agencije, Matija Brkić, pročelnik upravnog odjela za investicije i prostorno planiranje, i Boris Brajdić, viši stručni suradnik za prostorno planiranje i zaštitu okoliša, dočekali su Rumljane - prečasnog Josipa Ivešića, župnika rumskog, sa suradnicima, u sjedištu Gradske uprave Grada Našica, na radnom sastanku vezanom za realizaciju projekta.
„Kada smo došli do prijavljivanja ovog projekta, bilo je sve spremno od strane naših stručnjaka za buduće radove, i to je bilo ono što smo uistinu jako dugo čekali. Poklopilo se i to da smo već uradili prilazno stubište za kapelu obitelji Pejačević u koju se ulaže već dvadesetak godina kontinuirano. Ovaj zajednički projekt Rume i Našica je zato izuzetno dobro došao Našicama, uz ono što inače radimo u vezi sa očuvanjem baštine Pejačevića, a uz suradnju sa Ministarstvom kulture i medija u Hrvatskoj, kao i samostalno, tako da smo u okviru ovog projekta izgradili prilaz do groba Dore Pejačević, koji se nalazi upravo kraj njihove porodične kapele", rekli su domaćini.
U Rumi su takođe uspješno izvedeni radovi koji su bili dio projekta (elektro i audio instalacije, videonadzor, nova rasvjeta, elektrifikacija zvona i sata na tornju crkve). „Misao vodilja, i moja i vaša, bila je poveznica Pejačevića", složio se preč. Ivešić, i pojasnio kako je težnja rumskih partnera bila i da se osvetli dio povijesti vezan za obitelj Pejačevića, koji su osnovali modernu Rumu, a što se nepravedno zapostavlja. Približio je ovom prilikom partnerima iz Našica činjenice vezane za izgradnju crkve Uzvišenja svetog Križa i ulogu članova plemićke obitelji Pejačević u tome, jer se čak tri imena Pejačevića nalaze na pločama u crkvi. Istovremeno je istaknuo i druge zasluge ove obitelji za nastanak i razvoj Rume - železnicu, školu, nekadašnji dvorac u centru mjesta, razne gradske službe i mnoge druge. Upoznao je ponovo partnere i sa izvedenim radovima u okviru projekta, i svi su se složili da bi nastavak plodne suradnje bio izuzetno značajan za oba partnera.
Nakon sastanka, uslijedilo je upoznavanje gostiju sa znamenitostima Našica i ulogom Pejačevića u gradskoj povijesti, kao i sa konkretnim rezultatima radova izvedenih zahvaljujući zajedničkom projektu. Najprije su posjetili kompleks Crkve sv. Antuna Padovanskog i franjevačkog samostana, koji predstavlja jednu od najvrijednijih kulturno-povijesnih i sakralnih cjelina u Slavoniji, kojom stoljećima upravljaju franjevci Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. „Franjevci su u Našicama prisutni od druge polovice 13. stoljeća (između 1275. i 1285. godine). Prvotna crkva iz 14. stoljeća građena je u gotičkom stilu, dok je u 18. stoljeću proširena i barokizirana (1763. - 1765.). Crkva je proglašena župnom 1785. godine. Krase je sedam oltara, vrijedne barokne slike i skulpture, barokne orgulje te dvije kripte", ispričao je sadašnji gvardijan franjevačkog samostana i župnik Župe sv. Antuna Padovanskog u Našicama, fra Tonio Vučemilović, koji je preuzeo ovu službu u kolovozu 2026. godine.
Sledeći posjet bio je usmjeren ka veličanstvenom zdanju - dvorcu Pejačevića, koji je kompletno obnovljen i pretvoren u muzej otvoren za posjetioce. Kompleks se sastoji od dva dvorca i prostranog parka i smatra se jednim od najljepših i najvažnijih povijesnih kompleksa u Slavoniji. Veliki dvorac sagrađen je 1811.-1812. godine za vrijeme Vincencija Pejačevića, u stilu kasnobaroknog klasicizma. Temeljito je obnovljen i popravljen oko 1850. te preoblikovan oko 1865. godine u historicističkom duhu. Nakon opsežne obnove i završetka radova krajem 2024. godine, u dvorcu je smješten Zavičajni muzej Našice, kao i Hrvatsko kulturno društvo „Lisinski" i gradska glazba. U dvorcu je živjela i skladala poznata hrvatska skladateljica Dora Pejačević (1885.-1923.), a unutar dvorca mogu se razgledati reprezentativni saloni (plavi, zeleni, crveni, žuti salon), te njezin izvorni glasovir u glazbenoj sobi. Pojedini eksponati, poput slika i starih fotografija, svjedoče o tesnim vezama Našica sa Rumom.
Kapela Pejačevića, kraj koje je i grob Dore Pejačević, a do koga su izgrađene prilazne stepenice upravo kao dio ovog projekta, zaokružila je seriju posjeta značajnim mjestima vezanim za Pejačeviće i za zajednički projekat Našica i Rume. Kapela Uzašašća Gospodnjega (grobna kapela obitelji Pejačević) je značajan kulturno-povijesni spomenik. Naručitelj je bio hrvatski ban i našički vlastelin Ladislav grof Pejačević, u spomen na svog prerano preminulog sina Marka, a za čijeg je vremena oslikana i rumska crkva. Kapelu je projektirao čuveni arhitekt Herman Bolle (koji je takođe poveznica sa Rumom, budući da se tu nalaze neke njegove građevine), a završena je 1881. kao dvoetažni objekt s primjereno oblikovanim okolišem. Kapela je prvorazredan spomenik neogotike, zidana ciglom i kamenom. U gornjoj etaži je crkva Uzašašća Gospodnjega, koja je nakon Drugog svjetskog rata ostala bez vrijednih detalja (vitraji, kameni oltar, harmonij, klecala, zvono). U donjoj je etaži obiteljska grobnica gdje počivaju ostaci brojnih Pejačevića, među kojima i dva hrvatska bana - Ladislava grofa Pejačevića i Teodora grofa Pejačevića.
Završna faza projekta Našica i Rume okončana je obostranim zadovoljstvom nakon urađenog i neskrivenom nadom da će se plodna suradnja nastaviti za dobrobit dva grada i kulture sjećanja na znamenite ljude koji su ostavili neizbrisiv trag na njihovu povijest.
M. Mikolaci
